Za sjednicu predlažem sljedeći dnevni red icon

Za sjednicu predlažem sljedeći dnevni red


страницы: 1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   38
return to the beginning
^

O b r a z l o ž e n j e





  1. Priloženi dokumenti o stručnoj spremi dokazuju da predloženik ima odgovarajuću visoku stručnu spremu i poslijediplomski studij-magistar znanosti, a da završeni bazični i magistrski studij odgovaraju karakteru institucije u kojoj radi i programskim potrebama predmeta za kojeg se natječe.




  1. Nadalje, predloženik ima objavljenih 5 izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni, te 7 stručnih radova objavljenih u zbornicima i stručnim časopisima.




  1. Predloženik ima 30 godina radnog iskustva (znatno više od propisanog minumuma od 5 godina), odnosno, 11 godina (neposredno kao vanjski suradnik) na poslovima relevantnim za uvjete izbora u nastavno zvanje.



POVJERENSTVO:


----------------------------------------------

Dr. sc. Neven Hrvatić, doc.


----------------------------------------------

Dr. sc. Ana Sekulić-Majurec, red. prof.


-----------------------------------------------

Dr. sc. Antun Mijatović, red. prof.

^

Dr.sc. Vladimir Jurić, red. prof.


Dr.sc. Ana Sekulić – Majurec, red.prof.

Dr.sc. Anđelka Peko, doc.


MATIČNO POVJERENSTVO ZA PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI




REKTORSKI ZBOR VISOKIH UČILIŠTA REPUBLIKE HRVATSKE




^ IZVJEŠĆE STRUČNOG POVJERENSTVA


1.Opće odredbe u svezi sa raspisanim natječajem


Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva za izbor nastavnika u zvanje docenta iz područja društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti za predmete Metodika nastave biologije, Seminar iz metodike nastave biologije i Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.


Na temelju čl. 95. Zakona o visokim učilištima (“Narodne novine”, br. 59/96. – pročišćeni tekst), Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od 8. prosinca 2003. donijelo je odluku o imenovanju stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice dr. sc. Edite Borić, za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti, za predmete: Metodika nastave biologije, Seminar iz metodike nastave biologije i Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, u sastavu; 1. dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof. (predsjednik), 2. dr. sc. Ana Sekulić – Majurec, red. prof., (prvi član) i 3. dr. sc. Anđelka Peko, doc. (drugi član).

Na raspisani javni natječaj objavljen u glasilu "Glas Slavonije" od 6. studenog 2003. godine javila se dr. sc. Edita Borić, viši asistent iz metodike biologije na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, Zavoda za biologiju, kao jedini pristupnik.

Prema važećim zakonskim odredbama, te Pravilniku Rektorskog zbora o ustroju i načinu rada Matičnih povjerenstava (Narodne novine 18/2001.) djelatnost pristupnice, relevantne za izbor u traženo znanstveno – nastavno zvanje docenta, prikazano je u sljedećim zasebnim dijelovima ovoga izvješća:


^ 2. Bibliografski podaci

3. Znanstvena djelatnost

4. Nastavna djelatnost

5. Stručna djelatnost

6. Zaključak, mišljenje i prijedlog stručnog povjerenstva

7. Popis objavljenih znanstvenih radova te objavljenih i izvedenih stručnih radova i poslova


2. Bibliografski podaci

Dr.sc. Edita Borić rođena je 27.04.1962. godine u Feričancima, Republika Hrvatska. Osnovnu i srednju školu završila je u Osijeku. Studij biologije i kemije upisala je 1981. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, te diplomirala 1985. godine i stekla stručni naziv profesora biologije i kemije. Poslijediplomski studij na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu upisala je 1987. godine. Obranivši magistarski rad "Rasprostranjenost termofilnih bakterija u tlima Baranje" stekla je stručni naziv magistar prirodnih znanosti iz područja biologije polje mikrobiologija. Doktorirala je 1998. godine na Biotehnološkom fakultetu na Oddelku za biologijo Univerze v Ljubljani iz područja biologija - metodika biologije obranivši doktorsku disertaciju " Odgoj i obrazovanje za okoliš u osnovnoj školi". Senat Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine priznao je potpunu istovjetnost diplome doktora znanosti.

Radni odnos započela je nakon dodiplomskog studija 1985. godine u osnovnim (Valpovo, Markušica, Laslovo) i srednjim školama (Valpovo i Osijek). Tijekom školskih godina 1985./86. i 1986./87. predavala je nastavne predmete: priroda, biologija, kemija, prva pomoć i domaćinstvo u osnovnoj školi, a u srednjim školama biologiju, mikrobiologiju, biokemiju i kemiju.

Od 1987. godine zaposlena je na Katedri za biologiju Pedagoškog fakulteta u Osijeku Sveučilište J.J. Strossmayera najprije kao pripravnik - istraživač, a od 1991. godine kao asistent za kolegije Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije i Seminar iz metodike nastave biologije.

Od 1989. do 1993. godine pomagala je u izvođenju praktikuma iz Mikrobiologije i praktikuma iz Genetike (tijekom školske 1993./94. godine).

2000. godine izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta za kolegije Seminara iz metodike nastave biologije i Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije. Od školske godine 2001./2002. do danas povjerena su joj predavanja iz kolegija Metodika nastave biologije odlukom Fakultetskog vijeća Pedagoškog fakulteta u Osijeku.

Školske godine 2001./2002. mentor je diplomskih radova iz kolegija Metodika nastave biologije. Rad s diplomantima koji uključuje istraživanja i finaliziranje diplomskog rada obavlja na kolegiju Seminar uz diplomski rad.

Kao pripravnik - istraživač sudjelovala je u znanstvenom projektu "Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit" (1-08-183), financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Godine 1996. bila je uključena u projekt "Obrazovanje za okoliš" gdje je obavljala poslove stručnog suradnika s metodičkoga aspekta, te organizira, priprema i provodi pedagošku radionicu na temu organskoga otpada. Od 1997. godine suradnik je na znanstvenom projektu "Zaštita voda rezervata Kopački rit" (0122009) financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske gdje je ostvarila zadatke vezane uz promicanje ekološke svijesti mladih.

Od 2003. godine voditelj je znanstvenog projekta ^ Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji (0122029), financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u kojem primjenjuje znanstvene spoznaje biologije koristeći se pedagogijskom metodologijom.

Rezultate svojih istraživanja predstavila je na domaćim i međunarodnim skupovima i javnim predavanjima. Aktivno vlada engleskim jezikom.

Na poziv Biološkog društva u Osijeku održala je četiri predavanja.

Sudjelovala je na devet međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj s dvanaest priopćenja i jednome znanstvenome skupu održanom izvan Hrvatske s dva priopćenja.

Pristupnica je 1993. godine angažirana na promicanju ekoloških spoznaja i svijesti kroz rad u organiziranju i provođenju susreta natjecanja pokreta prijatelja prirode "Lijepa Naša" i pokreta "Znanost mladima". Ostvarila je kontinuiranu suradnju sa Županijskim uredom za prosvjetu u Osijeku gdje svoje znanje i iskustva prenosi mladima i drugim stručnjacima putem javnih predavanja. U znanstveno- istraživačkom radu primjenjuje znanstvene spoznaje biologije koristeći se pedagogijskom metodologijom.

Član je Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog ekološkog društva i Biološkog društva Osijek.


^ 3. Z n a n s t v e n a d j e l a t n o s t


3.1. Podaci o magistarskom radu, disertaciji i znanstvenim radovima


Dr. sc. Edita Borić završila je poslijediplomski studij na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Magistarsku radnju "Rasprostranjenost termofilnih bakterija u tlima Baranje" obranila je 23. ožujka 1990. godine u Zagrebu na Zavodu za mikrobiologiju i stekla naziv magistar prirodnih znanosti iz područja biologije polje mikrobiologija.


Doktorsku tezu "Odgoj i obrazovanje za okoliš u osnovnoj školi" obranila je 1998. godine na Biotehnološkom fakultetu na Oddeleku za biologijo Univerze v Ljubljani iz područja biologija - metodika biologije pred povjerenstvom: Kazimir Tarman, doktor bioloških znanosti, redovni profesor za Ekologijo živali, zoogeografijo in biologijo strunarijev, kao predsjednik; Joszef Mikuska, doktor bioloških znanosti, redovni profesor za Ekologiju i zoogeografiju; Zdenka Lelas, doktorica bioloških znanosti, izvanredni profesor za Metodiku biologije; Tatjana Verčkovnik, doktorica bioloških znanosti, izvanredni profesor za Biološko didaktiko in Metodiko biološkega izobraževanja; Barbara Bajd, doktorica bioloških znanosti, docentica za Naravoslovlje - biološke vsebine, kao član.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na 12. sjednici u ak. god. 1998./99. održanoj 13. rujna 1999. godine priznao je potpunu istovrijednost diplome doktora znanosti s domaćom diplomom o stečenom doktoratu znanosti i priznao je stečeni akademski stupanj doktora znanosti metodike nastave biologije s obrazloženjem da se disertacija zasniva na pedagogijskoj metodologiji, a temeljena je na biologiji kao supstratu te pokriva interdisciplinarno područje društvenih i prirodnih znanosti.

Do sada je objavila ukupno 21 znanstvenu jedinicu od kojih 18 znanstvenih radova i 3 stručna rada. Objavila je 3 sažetka.

Iz popisa objavljenih znanstvenih radova do izbora u znanstveno – nastavno zvanje docenta pristupnica je objavila: 4 znanstvena rada u časopisu s međunarodno priznatom recenzijom i s njima izjednačenim publikacijama, 5 znanstvenih radova u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s međunarodnom recenzijom, 5 znanstvenih radova u domaćim časopisima s domaćom recenzijom, 4 znanstvena rada u zbornicima radova s međunarodnih skupova bez recenzije, 3 stručna rada objavljena u domaćem časopisu s recenzijom, 3 sažetka objavljena u zbornicima sažetaka s međunarodnih znanstvenih skupova.


^ 3.2. Objavljeni znanstveni radovi relevantni za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta


U nastavku se prikazuju potrebni osnovni znanstveni radovi pristupnice, a prema klasifikaciji koja je predviđena za pisanje izvješća o izboru u znanstveno – nastavna zvanja.


^ 3.2.1. Prikaz objavljenih znanstvenih radova u časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom i s njima izjednačenim publikacijama (a1)


1.



Borić, E., Peko, A. (2003) : Razvijanje ekoloških spoznaja učenika u osnovnoj školi. Napredak, 144 (2),206-212. UDK: 379.8, ISSN 1330-0059. (Prethodno priopćenje)




Provedeno je interdisciplinarno istraživanje. U ovome radu se navodi dio istraživanja usmjerenoga na različite načine podučavanja djece glede zbrinjavanja otpada. Djeca su o načinima zbrinjavanja otpada podučavana nastavnom ekskurzijom, klasičnim predavanjem i obrazovnim kompjutorskim programom. Izneseni su pokazatelji dobiveni zadacima objektivnog tipa i anketiranjem prije i poslije različitih postupaka podučavanja.

U radu autorice ispituju kakva je uspješnost usvajanja ekoloških sadržaja primjenom različitih strategija u nastavi, te koji su najčešći izvori ekoloških spoznaja i njihov utjecaj na razvijanje ekološke svijesti. Ispitale su: stavove učenika o učenju ekologije u školi, interese učenika o učenju ekoloških sadržaja u školi i izvan nje, aktivan odnos prema okolišu, uspješnost primjene različitih postupaka u nastavi kod usvajanja ekoloških sadržaja.

Pedagoški eksperiment provele su s 83 učenika osmih razreda osnovne škole. Podaci su prikupljani anketom o stečenom znanju, interesima učenika poučavanjem ekoloških sadržaja te mogućnostima primjene naučenoga. Provedeno je inicijalno i finalno ispitivanje znanja zadacima objektivnog tipa. Primjenjene su različite nastavne strategije.

Rezultati kvalitativnog empirijskog istraživanja ukazuju da učenici imaju pozitivne stavove glede učenja ekologije u školi. Istraživanjem je uočeno da u razvijanju ekoloških spoznaja učenika osnovne škole važno mjesto uz aktualnost ekoloških sadržaja ima i kombiniranje različitih izvora i metoda. Zaključuju da je potrebno tijekom cjelokupnoga školovanja učenje glede stvaranja zdravoga okoliša i održavanja stvorenoga.

Rad je kategoriziran kao prethodno priopćenje. Autorice nastoje ukazati ne samo na važnost podučavanja glede zbrinjavanja otpada već ukazati i na različite načine te poduke kao i rezultate tih načina. Podastiru se rezultati različitih razina učeničkoga poznavanja zbrinjavanja otpada i nakon provedenih različitih pristupa u nastavi.

^ Primijenjeno je kvalitativno istraživanje. Ono nam omogućuje razumijevanje stvarnih situacija u obrazovnome okružju.

Izbor problema, metodološka usmjerenost i način interpretacije empirijskih rezultata čine ovaj rad originalnim. Upravo u tome je znanstvena vrijednost rada.

Znanstveni doprinos ovoga rada je u metodologijskom i interdisciplinarnom pristupu kojega pristupnica dosljedno primjenjuje u navedenom istraživanju. Ona kritičkim promišljanjem i znanstvenom sintezom stvorenim zaključcima daje znanstveni doprinos izobrazbi učiteljstva o suvremenim ekološkim spoznajama.

Rad predstavlja originalan znanstveni doprinos polju odgojnih znanosti didaktike i metodike biologije što je poseban interes znanstvenoga rada pristupnice.


2.



Peko, A., Munjiza, E., Borić, E. (2003): Mogućnost simetrične nastavne komunikacije. Napredak, 144 (4), 451-458. UDK: 371.311.5, ISSN 1330-0059. (Pregledni članak)




U radu se analizira nastavnikova uloga. Ukazuje se na važnost osvješćivanja nastavnika glede puta i mogućnosti izmjene njegove prenaglašene uloge. Navode se rezultati istraživanja verbalne nastavne komunikacije.

Da bi se promijenila nastavna komunikacija, nužan je rad s nastavnicima u svezi s njihovom govornom aktivnosti.

Izrađen je program rada kojim je obuhvaćeno 26 nastavnika osječkih gimnazija tijekom pola godine.

U radu je izložen program rada s nastavnicima. Na kraju su izneseni rezultati istraživanja. Na temelju prezentiranih rezultata može se zaključiti da je došlo do promjene u ukupnoj govornoj aktivnosti nastavnika. U inicijalnom ispitivanju iznosilo je dvije trećine promatranoga vremena, a u finalnome pola promatranoga vremena. Ukupna govorna nastavnikova aktivnost statistički je značajno smanjena u završnom ispitivanju.

Naglašava se da svaki nastavnik valja prilagođavati pristup učenicima s kojima ostvaruje nastavnu komunikaciju kao i samome sebi.

Vrijednost rada ogleda se u znanstvenome strukturiranju problema i visokom stupnju primjenjivosti rezultata.


Rad je kategoriziran kao pregledni članak. Može poslužiti unapređivanju obrazovanja nastavnika, učitelja uopće. Oblikovan je i analiziran mogući put razvijanja komunikacijskih vještina.

Rad je važan za pedagogijsku teoriju i pedagošku praksu jer pokazuje jednu mogućnost praćenja učiteljeva rada u nastavi i kako učiniti da su učenici u nastavi više od učitelja verbalno aktivni.

Provedenim istraživanjem i postupnim promjenama prakse, pristupnica izgrađuje i pokazuje konkretnu metodologiju unapređivanja kvalitete odgojno-obrazovnoga procesa pa je to i jedan od njezinih doprinos ovome istraživanju i radu. Posebno se angažira na izobrazbi nastavnika o mogućim putovima komunikacije i razvijanju komunikacijskih vještina u nastavi.

^ Rad predstavlja znanstveni doprinos pedagogiji.


3.



Borić, E., Novoselić, D. (2001): Kopački rit wetland (Croatia) as an educational tool for teaching ecological concepts and raising students, lowlevel of environmental knowledge and awareness. ^ Periodicum biologorum, Vol. 103, No 3, 201 – 205. UDC 57:61, ISSN 0031 – 5362 (Education metodology)





Rad je dio istraživanja znanstvenog projekta "Zaštita voda rezervata Kopački rit" koji je imao za cilj izradu drukčijega promišljanja i ostvarivanja nastave.

U radu se prezentiraju rezultati istraživanja poznavanja biologije Kopačkoga rita, jedinstvene i neiscrpne učionice i laboratorija u prirodi. Prikazan je dosadašnji način organiziranja posjeta i informiranja o Kopačkome ritu.

Rezultati provedene ankete među ispitanicima osnovnih škola, srednjih škola, studentima budućim nastavnicima razredne nastave i studentima budućim nastavnicima biologije – kemije ukazuju na važnost organiziranja nastave u prirodi u Kopačkome ritu. Zapravo u radu se ukazuje na potrebu globalnoga očuvanja okoliša djelovanjem u neposrednome zavičaju.

Autorice daju prijedlog modela učenja i organiziranja nastave putem nastave u prirodi kao vrijedno rješenje učenja prirode i biologije u Kopačkom ritu. Detaljno je prikazana organizacija istraživanja u Kopačkom ritu kao model projektne istraživačke nastave u prirodi.

U zaključku autorice ukazuju na važnost učenja u prirodi radi njezinoga očuvanja i brige o njoj u smislu globalne zaštite prirode.



Rad je kategoriziran kao education metodology i predstavlja originalan znanstveni doprinos metodici biologije. Ovaj rad predstavlja znanstveni prilog učenja biologije o zavičajnim sadržajima. Rad je značajan po predloženome modelu učenja u neposrednom okolišu s ciljem generalizacije. Znanstvena vrijednost rada očituje se u empirijski utvrđenim spoznajama o mogućnostima podizanja kvalitete ekološkog odgoja i odgoja za okoliš.

^ Znanstveni doprinos ovoga rada ogleda se u mogućnosti primjene dobivenih znanstvenih spoznaja u praksi te je važan znanstveni je doprinos polju odgojnih znanosti.

U ovome radu pristupnica se bavi planiranjem i programiranjem nastave, organizacijskom utemeljenosti nastave, izvorima informacija u nastavi, nastavnim metodama rada na terenu, nastavnoj strategiji, što čini njen poseban doprinos ovome radu.

Izborom sadržaja, primjenom kvalitetnih metoda, pristupnica izlazi iz tradicionalne nastave usmjerene ka nastavniku. Doprinijela je promicanju zavičajnih sadržaja i njihovoj primjeni u nastavi.

^ Rad predstavlja originalni znanstveni doprinos metodici biologije i didaktike.


4.



Borić, E., Merdić, E., Vučković, S. (2003): Project work in biology teachin. Periodicum biologorum, Vol. 105, No 2, 201 – 205. UDC 57:61, ISSN 0031 – 5362 (Forum)





U radu se ukazuje na nužnost redefiniranja općih ciljeva, učenja i postavljanja individualnih. Autori iznose važnost izmjene cjelokupne uloge učenika i nastavnika. Ukazuju na uzajaman cirkularan odnos - ciljevi učenja - materijali - aktivnosti - uloga učitelja - uloga učenika - evaluacija.

Posebna pozornost u radu usmjerena je na strategije koje potiču autonomiju učenika. Navodi se primjer nastavne strategije koja potiče autonomiju učenika. Dan je model izrade projekta u nastavi kao mogući put pripremanja mladih za djelotvorno učenje, te buduće samostalno i timsko djelovanje. Primjenjen je i proveden projektni rad na sadržaju biologije. Naglašena je svrha projektnog rada studenata – budućih profesora, koja je, da nakon osobnog iskustva mogu biti voditelji i suradnici učenicima u nastavi koja će biti usmjerena istraživanju u prirodi. Ispitana je i reakcija studenata na provedene nastavne strategije.

Autori zaključuju da se uporabom nastavnih strategija omogućuje oblikovanje uloge učenika da uz pomoć učitelja postavljaju vlastite ciljeve učenja, odlučuju o načinima učenja te postaju suodgovorni za svoj rad.


Rad je kategoriziran kao forum. Predstavlja znanstveni doprinos teoriji i praksi izobrazbe učitelja, te teorije učenja i poučavanja, na teorijskoj razini - elaboracijom interaktivnoga pristupa utemeljenoga na konstruktivističkoj paradigmi učenja i poučavanja, a na praktičnoj raznolikosti strategija. Rad može poslužiti kao uporište za stvaranje drukčije orijentacije nastave.


Doprinos pristupnice ovome radu je u postavljanu suvremenog modela nastave. Provedenim projektom iz biologije iznosi spoznaje o autonomiji učenika (studenta) i mogućim putovima njenoga oblikovanja. Postavlja originalan model izrade projekta u nastavi. Primjenjuje projektni rad u nastavi biologije te pokazuje implementaciju biološkog istraživanja u predloženi model nastave. Ostvareni model nastave karakterizira usmjerenost na dijete (studenta). Osmislila je didaktički model koji nudi konkretan oblik organizacije suvremene nastave.

Znanstveni je doprinos metodici biologije i didaktici.


^ 3.2.2. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s međunarodnom recenzijom (a2)


1.



Borić, E., Peko, A. (1998): Poticanje i praćenje razvoja učenikova djelatnog odnosa prema okolišu, str. 220-230., U: Peko, A., Vodopija, I. (ed), Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Vrednovanje obrazovanja", Osijek, Pedagoški fakultet u Osijeku. ISBN 953-6456-04-4.




Autorice ukazuju na važnost razvijanja i praćenja djelatnog odnosa prema okolišu. U skladu sa suvremenim pristupima u nastavi u kojima se naglašava kako je znanje kao misaona tvorevina valjano ako je utemeljeno na iskustvu, određuju se pristupi koji to i uključuju.

Razrađuje se slijed radionica u kojima se razvija djelatni odnos učenika osnovno-školske dobi glede zbrinjavanja i smanjivanja otpada.

Ukazuje se kako se kroz ovakve pedagoške radionice upoznaju načini i postupci neposredne stvarnosti, analiziraju dobre i loše strane, vrjednuje navedeno te primjenjuje u praksi. U radionicama je sudjelovalo 34 sudionika (nastavnici i studenti) koji su bili uključeni u projekt "Obrazovanje za okoliš". Nakon ostvarenih radionica ispitana je njihova motiviranost za ovakav rad. Autorice ukazuju da je ovim radioničkim pristupom ostvarena svrha, a to je obrazovati nastavnike, studente (i sve druge odgajatelje) za realizaciju ekoloških sadržaja kako bi sami razvijali djelatni odnos u učenika glede očuvanja okoliša.


^ Rad je kategoriziran kao pregledni članak inovirane nastavne prakse.

Rad može poslužiti kao teorijska osnova za kreiranje učenja u obrazovanju studenata budućih nastavnika, kao i nastavnika praktičara u njihovoj daljnjoj izobrazbi. Može poslužiti kao model daljnjih istraživanja inovirane nastave u praksi. Znanstvena vrijednost ovoga rada ogleda se prije svega u njegovoj aplikativnosti u praksi.

Udio pristupnice ovome radu ističe se u osmišljavanju pedagoške radionice, njezinom provođenju s nastavnicima i studentima. Posebno se zalaže za obrazovanje o očuvanju okoliša i primjeni djelatnog odnosa u okolišu. Ovaj njezin rad predstavlja doprinos teoriji i praksi izobrazbe nastavnika i studenata o suvremenim ekološkim pitanjima i njihovu primjenu u nastavi i životu.

^ Rad predstavlja znanstveni doprinos teoriji i praksi metodike biologije i didaktike.


2.



Borić, E. (1999) : Utjecaj nastavnika na kvalitetu odgoja i obrazovanja za okoliš, str.540-547., U: Rosić, V. (ed), Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa (Collection of Scientific papers "Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju" (The Teacher as a Ciontributor to Quality in Education), Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci. ISBN 953-3-6104-15-6.




U radu se analizira nastavnikova uloga. Ukazuje se na osvješćivanje nastavnika glede puta i mogućnosti izmjene njegove prenaglašene uloge.

Navode se rezultati empirijskih istraživanja o kvaliteti i kvantiteti sadržaja o okolišu u nastavnom predmetu Priroda i Biologija. Ukazuje se na različite razine učeničke ekološke svijesti.

Raspravlja se o ulozi i utjecaju nastavnika na kvalitetu odgoja za okoliš. Osnovna je zadaća nastavnika osvijetliti misao o koristi očuvanja i brige za okoliš. Naglašava se kako svaki nastavnik treba prilagođavati pristup učenicima s kojima ostvaruje nastavu prirode o okolišu primjenjujući različite metode, oblike i postupke pri obradi tih sadržaja u okolišu.

Autorica prikazuje rezultate istraživanja u kojemu je sudjelovalo 177 učenika triju osječkih osnovnih škola. Dobivene razlike aritmetičkih sredina eksperimentalne i kontrolne skupine učenika potvrdile su pretpostavke o manjkavosti obrazovanja za okoliš, a posebno odgoja za okoliš u nastavnom predmetu Priroda i Biologija. U radu se posebno ističu interesi i želje učenika o nastavi ekologije u školi i izvan nje.

U zaključku autorica na osnovi rezultata istraživanja ukazuje na važnost kontinuiranog obrazovanja nastavnika osnovnih škola o ekologiji i zaštiti okoliša.


Rad može poslužiti unapređivanju obrazovanja nastavnika. Odabrani problem istraživanja, korištena metodologija, interpretacija rezultata i zaključci ukazuju na visoku razinu znanstvenog promišljanja autorice.

Doprinos je definiranju nastavnikove uloge u kvaliteti odgoja i obrazovanja za okoliš u kojoj bitno mjesto zauzima ekološko obrazovanje nastavnika i njegova emocionalna podrška djeci.

Znanstvena vrijednost rada očituje se u empirijski utvrđenim spoznajama o mogućnosti podizanja kvalitete ekološkog odgoja i obrazovanja učenika. Iz rada je vidljivo da autorica dosljedno i cjelovito pristupa preispitivanju uloge nastavnika u novim zahtjevima koje pred nju postavlja zbilja. Rad može poslužiti unapređivanju obrazovanja učitelja.

^ Rad predstavlja originalni znanstveni doprinos metodici biologije i polju odgojnih znanosti.





3.



Borić, E., Peko, A., Novoselić, D. (2001): Iskustveno učenje u nastavi biologije, str. 405-412.,U: M. Kramar i M.Duh (ed), Knjiga referatov z mednarodnega znanstvenoga posveta "Didaktički in metodički vidiki prenove in razvoja izobraževanja". Maribor, Pedagoška fakulteta Maribor. CIP 371.3 (082), ISBN 86-80693-68-5


mžBorić, E. (1999) : Utjecaj nastavnika na kvalitetu odgoja i obrazovanja za okoliš. Međunarodni znanstveni kolokvij na temu "Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju" (The Teacher as a Ciontributor to Quality in Education), Rijeka, 25. i 26 ožujka 1999., Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa (Collection of Scientific papers), str. 540-547. ISBN 953-3-6104-15-6.




U radu se obrazlažu spoznaje glede važnosti propitivanja metoda koje potiču i razvijaju iskustveno učenje, te omogućuju otvorenu strukturu nastave. Prikazano je empirijsko istraživanje provedeno s 94 učenika osnovne škole. Snimanje stanja prije obrade eksperimentalnih sadržaja obavljeno je anketom učenika. Primijenjen je finalni ispit znanja zadacima objektivnog tipa. Jedna eksperimentalna skupina sadržaje je obrađivala samostalno izvodeći pokuse, a druga eksperimentalna skupina te pokuse upoznala je demonstracijom nastavnika.

Autorice provedenim istraživanjem potvrđuju da u nastavi prirode još uvijek prevladava frontalni oblik rada uz demonstraciju pokusa.

Ukazuju kako u iskustvenom učenju s učenicima, valja poći od onoga što učenici mogu i ići k tome što još trebaju naučiti o predmetu izučavanja. Cilj mora biti jasan i nastavniku i učeniku.

Nastavnik se mora osloboditi stalnoga praćenja i usmjeravanja učeničkih aktivnosti. Svaka učenička aktivnost se prihvaća te se time ostvaruju novi ciljevi nastave.

Prikazuju primjere metode praktičnih radova s naglaskom na tijek pokusa provedenih u osječkoj osnovnoj školi. U radu su ukazale na samostalni rad, pokuse, kojima je učenicima omogućeno stjecanje znanja vlastitom aktivnošću, osiguravanje interesantnosti i aktualnosti nastave, te ostvarenju niza paralelnih ciljeva. Ističu da istraživanje ima važno mjesto u nastavi biologije.

Nastava biologije pruža mogućnost svakom učeniku da kroz praktičan rad učenik u nastavi bude subjekt a ne objekt.


^ U radu su usustavljene nove teorijske spoznaje koje su ugrađene u ostvarenu nastavu. Odabrani pristup nudi uporabu suvremenih pristupa u nastavi.

Autorice analizirajući ostvareni nastavni pristup ukazuju na drukčiju ulogu nastavnika.

Prikazuju primjere metode praktičnih radova s naglaskom na tijek pokusa. U radu su ukazale na samostalni rad, pokuse, kojima je učenicima omogućeno stjecanje znanja vlastitom aktivnošću, osiguravanju interesantnosti i aktualnosti nastave, te ostvarenju niza paralelnih ciljeva. Ističu da istraživanje ima važno mjesto u nastavi.


Pristupnica je provela eksperimentalni dio istraživanja s učenicima osnovne škole temeljeno na postavljenom modelu eksperimentalnih skupina. Ukazuje na samostalni rad, pokuse, kojima je učenicima omogućeno stjecanje znanja vlastitom aktivnošću, osiguravanju interesantnosti i aktualnosit nastave, te ostvarenju niza paralelnih ciljeva.

Primjenjuje u radu metode iskustvenog učenja na primjerima u nastavi biologije. Nastavu biologije, kroz praktičan rad, usmjerava učeniku koji je u toj nastavi subjekt a ne objekt što je jedan od doprinosa ovome radu.

^ Primjenjivost rezultata poseban je znanstveni doprinos ovoga rada, posebice razvoja i znanstvenoga usavršavanja metodike nastave biologije i didaktike.


4.



Peko, A., Borić, E . (2001): Projektna metoda u nastavi, str. 79-85.,U: M. Kramar i M. Duh (ed), Knjiga referatov z mednarodnega znanstvenoga posveta "Didaktički in metodički vidiki prenove in razvoja izobraževanja". Maribor, Pedagoška fakulteta Maribor. CIP 371.3 (082), ISBN 86-80693-68-5


mžBorić, E. (1999) : Utjecaj nastavnika na kvalitetu odgoja i obrazovanja za okoliš. Međunarodni znanstveni kolokvij na temu "Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju" (The Teacher as a Ciontributor to Quality in Education), Rijeka, 25. i 26 ožujka 1999., Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa (Collection of Scientific papers), str. 540-547. ISBN 953-3-6104-15-6.




U radu se iznose prednosti i rezultati primijenjene projektne metode u nastavi kao mogućnost socijalnog i interkulturalnog učenja te misaonog operiranja s interdisciplinarnim sadržajima. Primjenom ovoga načina rada nestaje hijerarhijski odnos nastavnika (koji sve zna) i učenika (koji ništa ne zna).

Prikazana je projektna metoda u nastavi kao mogući način učenja gdje su učenici sami organizatori rada i tako preuzmu odgovornost za vlastit rad.

U radu se navodi jedan primjer projektne nastave ostvarene u osječkoj osnovnoj školi. Empirijskim istraživanjem obuhvaćeno je 155 učenika.

Nakon provedene nastave kao razredni projekt, učenici su ispitani zadacima objektivnog tipa i prosudili su svoje sudjelovanje u projektu. Nastava je provedena u osam etapa koje autorice detaljno opisuju. Iscrpno je opisana priprema i organizacija rada na projektu, kao i zadaci učenika i nastavnika. Nakon primjene projektne metode u nastavi učenici su pokazali visok stupanj znanja o temi projekta.

Autorice iznose zaključke da je nastava usmjerena k učeniku jer je tema projekta odabrana demokratskim putem, a učenici su partneri i osjećaju da se njihov rad uvažava. Razrednim projektom omogućeno je stjecanje iskustva u stvarnosti gdje je prisutno uočavanje i definiranje problema; aktivnost svakog pojedinca na pronalaženju rješenja; nalaženje rješenja i izvođenje zaključaka. Tim putem moguće je izgrađivati praktično znanje.


Autorice obznanjuju rezultate istraživanja rada učenika na projektu. Nastava je inovirana radom na projektim,) tijekom koje je praćeno ponašanje učenika pri učenju i sami efekti učenja.

Navedeni razredni projekt jedna je od mogućnosti rada s učenicima. Organizacijski je postavljen i osmišljen drugačije od uobičajene sheme održavanja nastave i stjecanja znanja i iskustva u školi. Radno usmjerena nastava omogućuje učenicima da osobnom djelatnošću dođu do spoznaje.

^ Znanstveno utemeljena analiza, kritičko promišljanje i iznošenje argumenata predstavlja doprinos znanstvenom utemeljenju projektne nastave.

Rad je znanstveni doprinos teoriji i praksi izobrazbe profesora biologije, te teoriji učenja i poučavanja. Na teorijskoj razini - elaboracijom autonomnoga učenja, a na praktičnom primjenom projektne nastave.

^ Prikazan rad znanstveni je doprinos polju odgojnih znanosti i organizaciji suvremene nastave.


Doprinos pristupnice ovome radu je u postavljanju metode projektne nastave i njenoj implementaciji u nastavu biologije. Sudjelovala je i u izradi zadataka objektivnog tipa, anketnih pitanja, evaluaciji provedenog projekta, izučavanju literature, obradi podataka kao i cjelokupnom oblikovanju rada.

^ Poseban doprinos ovome znanstvenom radu dala je primjenjivosii i provođenju projektne metode u nastavi.

Rad je znanstveni doprinos metodici biologije i didaktici.




5.



Peko, A., Munjiza, E., Borić, E. (2002): Nastava (NE) uspješna komunikacija, Teaching: (UN) suggessful communication, str. 143- 15, U: Rosić, V. (ed), ^ Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog kolokvija (Collection of scientific papers)"Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse" Relationship of pedagogical theory and pedagogic practice, Crikvenica, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, ISBN 963-6839-19-9


9)


mžBorić, E. (1999) : Utjecaj nastavnika na kvalitetu odgoja i obrazovanja za okoliš. Međunarodni znanstveni kolokvij na temu "Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju" (The Teacher as a Ciontributor to Quality in Education), Rijeka, 25. i 26 ožujka 1999., Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa (Collection of Scientific papers), str. 540-547. ISBN 953-3-6104-15-6.




U radu se analizira nastavnikova uloga. Ukazuje se na osvješćivanje nastavnika glede puta i mogućnosti izmjene njegove prenaglašene uloge u verbalnoj aktivnosti na nastavi.

Osnovno je pitanje čije odgovore propituje ovaj rad, jesu li suvremeni standardi nastave u nas još samo u pedagoškoj teoriji.

Navode se rezultati empirijskih istraživanja o kvaliteti i kvantiteti verbalne aktivnosti nastavnika. Autori na osnovi rezultata istraživanja ukazuju na važnost kontinuiranog obrazovanja nastavnika za komunikaciju.

U radu je ukazano na tromost promjena nastavnoga procesa. Tijekom jednoga desetljeća provedena su istraživanja verbalne nastavne komunikacije. Uočava se naglašena verbalna aktivnost nastavnika u oba istraživanja. Dvije trećine promatranoga vremena nastavnik je verbalno aktivan. Prisutna je metodička monostruktura nastave.

Analizirano je koliko vremena u nastavnome procesu zauzimaju verbalne aktivnosti nastavnika, a koliko verbalne aktivnosti učenika te o kojima je aktivnostima riječ, u vremenskom razmaku od deset godina. Uključeno je 27 nastavnika. Obuhvaćeni su prirodni i društveni predmeti. Istraživanje pokazuje kako dominira nastavnik svojom aktivnošću u dvije trećine promatranoga vremena.

Komunikacija se promatra kao čimbenik koji pridonosi lakšem snalaženju u školi i rješavanju mnogih problema na koje nastavnici nailaze. U tom svjetlu analiziraju se vještine neophodne za ostvarivanje dobre verbalne komunikacije nastavnika.

^ U našim školama nastavana praksa ukazuje na usmjerenost nastave ka nastavniku.


Primijenjeno je kvalitativno istraživanje verbalne nastavne komunikacije. Ono nam omogućuje razumijevanje stvarnih situacija. Predloženi postupci i putovi promjena nastave i komunikacije važan su dio ovoga rada. Izbor problema i način interpretacije empirijskih rezultata čine ovaj rad originalnim.


Odabrani problem istraživanja, korištena metodologija, interpretacija rezultata i zaključci ukazuju na visoku razinu znanstvenog promišljanja pristupnice. Autorica ukazuje na važnost obrazovanja nastavnika za verbalnu komunikaciju.

Rad može poslužiti unapređivanju obrazovanja nastavnika i važan je za pedagogijsku teoriju i pedagošku praksu.


^ 3.2.3. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova bez recenzije (a2)


1.



Borić, E., Živanović, B., Stilinović, B. (1990): Kvalitativni i kvantitativni sastav asporogenih i sporogenih termofilnih bakterija u različitim tlima Baranje, str. 187-196., U: Stilinović, B. (ed), ^ Zbornik radova ( The Book of Scientific Papers), "II jugoslavenski simpozij mikrobne ekologije" (Second Yugoslavian Simposium on Microbial Ecology), Zagreb, Hrvatsko ekološko društvo. ISBN 86-81629-01-8




U radu se iznose rezultati empirijskih istraživanja odnosa asporogenih i sporogenih termofilnih bakterija u različitim vrstama tla.

U obradi uzoraka tla korištene su standardne indirektne bakteriološke metode. Istraživanjem je obuhvaćeno pet vrsta tala u Baranji tretiranih i obrađivanih na različite načine. Uzorkovanje je obavljeno na tri dubine.

Autori ukazuju na važnost i ulogu termofilnih bakterija kao pokazatelja rasprostranjenosti kvantitete i kvalitete organske tvari i utjecaju različitih ekoloških faktora na životnu aktivnost mikroorganizama.

Analizirane su dobivene razlike broja tremofilnih bakterija u gnojenim tlima stajnjakom i tlima gnojenim umjetnim gnojivom potvrdile su pretpostavke glede ovisnosti termofilnih bakterija o količini organske tvari .

U zaključku autori na osnovu rezultata istraživanja ukazuju na važnost prihranjivanja tla prirodnim stajskim gnojivom bogatim organskom tvari.


Rad predstavlja znanstveni doprinos mikrobiologiji tla. Znanstvena vrijednost rada očituje se u empirijski utvrđenim spoznajama o mogućnosti podizanja kvalitete tla. Problematika prikazana u ovom radu važna je za ekologiju tla i očuvanje okoliša.

Metodologija rada može se u cijelosti implementirati u nastavu biologije pa ima važno mjesto u metodici biologije i odgojnim znanostima.


Doprinos pristupnice ovome radu je primjena metodologije, izučavanje nove skupine bakterija i ukazivanje na njihovu ulogu za ravnotežu u prirodi kao i primjenjivost u suvremenoj tehnologiji što omogućava kvalitetniji život.

Rad predstavlja originalni znanstveni doprinos mikrobiologiji i metodici biologije.


2.



Borić, E., Stilinović, B. Živanović, B. (1990) : Odnos termofilnih bakterija u goveđem stajnjaku i lumbri humusu, str. 197-205., U: Stilinović, B. (ed), ^ Zbornik radova ( The Book of Scientific Papers), "II jugoslavenski simpozij mikrobne ekologije" (Second Yugoslavian Simposium on Microbial Ecology), Zagreb, Hrvatsko ekološko društvo. ISBN 86-81629-01-8




Autori iznose rezultate empirijskih istraživanja o odnosu temofilnih bakterija u goveđem stajnjaku i lumbri humusu. U radu se ukazuje na preživljavanje termofilnih bakterija nakon prolaska kroz probavilo gliste. Prikazan je hranidbeni lanac prirodne prerade organskog otpada i iskorištavanje istog u prirodi. Istaknuta je uloga glista u razgradnji organske tvari bačene u okoliš i njezin udio u obogaćivanju tla termofilnim bakterijama.

Za obradu uzoraka korištene su standardne indirektne bakteriološke metode.

Korištenjem suvremenih znanstvenih spoznaja autori nastoje ukazati na važnost termofilnih bakterija glede njihovog iskorištavanja u prirodi i na njihovu ulogu u popularizaciji zaštite okoliša i brige za zdravlje.

U zaključku autori ukazuju na znatno manji udio tremofilnih bakterija u lumbri humusu obrazlažući rezultate razgradnjom organske tvari u probavilu gliste gdje su promijenjeni i specifični ekološki uvjeti za razvoj termofilnih bakterija.


Ovaj rad popunjava postojeće praznine u biološkoj znanosti o termofilnim mikroorganizmima tla. Predstavlja znanstveni prilog boljem razumijevanju kruženja biološke – organske tvari u prirodi.

Znanstvena vrijednost rada očituje se u empirijski utvrđenim spoznajama o mogućnosti podizanja kvalitete tla. Rad predstavlja znanstveni doprinos mikrobiologiji tla. Problematika prikazana u ovom radu važna je za ekologiju tla i očuvanje okoliša.


Pristupnica u ovome radu primjenjuje novu metodologiju i izučavanje nove skupine bakterija i ukazivanje na njihovu ulogu za ravnotežu u prirodi ekološki zdravog okoliša. Doprinosi priloženim rezultatima empirijskog istraživanja koji upućuju na zdraviji način obrade tla te uzgoja biljka nužnih za prehranu. Znanstvene spoznaje dobivene istraživanjem o tremofilnim bakterijama moguće je i potrebno primijeniti u nastavi za obrazovanje učenika i studenta o ekologiji i očuvanju okoliša kao i biologiji uopće.

Rad predstavlja originalni znanstveni doprinos mikrobiologiji..


3.



Borić, E., Novoselić, D. (2002): Eksperimentalni rad u nastavi biologije uz pomoć hipoteze, str. 75-81.,U: N. Tatković i A. Muradbegović (ed), Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa "Drugi dani Mate Demarina – Kvalitetna edukacija i stvaralaštvo". Kniga II, Pula, Hrvatski pedagoško-književni zbor-Zagreb. UDK 371.388:372.857, ISBN 953-98198-5-7




U radu se ukazuje na važnost hipoteze u odgojno – obrazovnom procesu. Iznose se spoznaje o učeničkom pristupu i aktivnom sudjelovanju u eksperimentiranju na nastavi biologije. Prezentirana je mogućnost implementacije znanosti u nastavi biologije. Autorice ističu da implementacija znanosti u funkciji nastave treba rezultirati razvojem kritičkog mišljenja učenika.

Za navedene postavke u radu, autorice daju primjere iz biologije. Prikazani su primjeri pokusa koji obuhvaćaju: teoretski sadržaj, proučavanje postupka pokusa, pripremanje potrebnog materijala i pribora za eksperiment, postavljanje hipoteze, određivanje zavisne i nezavisne varijable i donošenje zaključaka. Ilustracijom je prikazan tijek pokusa i to kao stepenice koje vode do rješavanja uočenog problema i dolaženja do odgovora.

Autorice zaključuju da se uporabom hipoteze u nastavi biologije omogućuje oblikovanje uloge učenika da odlučuje o načinima učenja te postaje suodgovoran za svoj rad.


Rad može poslužiti unapređivanju nastave biologije, posebno eksperimentalnog dijela i znanstveno – istraživačkog pristupa u biologiji i nastavi uopće. Posebna znanstvena vrijednost rada je bogata teorijska utemeljenost problema i sam pristup koji može pomoći učeniku da donese zaključke na temelju dokaza.

Rad predstavlja znanstveno teorijski prilog implementacije znanosti u funkciji nastave. Doprinos ovoga rada ogleda se u načinu interpretacije tijeka provođenja eksperimenta..


U radu pristupnica je sudjelovala u odabiru primjera za praktičan rad i napravila njihovu implementaciju u nastavi biologije. Poseban doprinos u radu očituje se u prikazanim primjerima temeljenim na znanstvenoj teoriji.

^ Oblikovanje i analiza mogućeg puta rješavanja određenog problema razvija spretnost, kreativnost i kritičnost kod učenika.

Pristupnica je pokazala konkretnu metodologiju unapređivanja kvalitete obrazovnog procesa.

Rad predstavlja znanstveni doprinos metodici biologije.


4.



Borć, E., Peko,A., Vujnović,M. (2002): Učiti o prirodi iz prirode, str. 93-100., U: I. Hicela (ed), Zbornik radova stručno - znanstvenog skupa s međunarodnom suradnjom "2. dani osnovne škole splitsko-dalmatinske županije". Split, Hrvatski pedagoško – književni zbor – Ogranak Split. ISBN 953-96977-1-9




Autorice analiziraju važnost škole u prirodi. Posebnu pozornost poklanjaju planiranju i programiranju nastave u prirodi, obrazovnom sadržaju i opsegu obrazovnog sadržaja. Naglašavaju važnost fleksibilne organizacije oblikovanja sadržaja koji će pomoći učenicima u razumijevanju usvajanja tih sadržaja te ostvarivanju individualnih ciljeva obrazovanja.

U skladu sa suvremenim pristupima u nastavi u kojima se naglašava kako je znanje kao misaona tvorevina valjano ako je utemeljeno na iskustvu, određuju se pristupi koji to i uključuju.

Detaljno analiziraju opće i individualne ciljeve obrazovanja. Navode zadatke i organizaciju škole u prirodi. Razrađuju slijed provođenja nastave u prirodi u kojem se razvija djelatni odnos učenika glede upoznavanja zavičaja s ciljem zaštite prirode i očuvanja okoliša. Ukazuju kako se kroz ovakvo organiziranje nastave upoznaju načini i postupci neposredne stvarnosti i primjenjuje u praksi.

U radu je dan primjer kako se može organizirati nastava prirode u školi u prirodi Parka prirode Kopački rit. Ponudile su aktivnosti koje se mogu provesti boravkom u školi u prirodi. Potiču učenje temeljeno na iskustvu i životnom znanju, da ga učenik u novoj životnoj sredini povezuje s programskim i zavičajnim sadržajima.


Autorice kritičkim promišljanjem i znanstvenom sintezom stvorenim zaključcima daju znanstveni doprinos izobrazbi nastavnika. Iz rada je vidljivo da autorice dosljedno i cjelovito preispituju važnost drugačije organizirane nastave te uloge učenika i nastavnika u suvremenoj nastavi.

Rad može poslužiti kao teorijska osnova za kreiranje izvanučioničnog učenja u obrazovanju studenata budućih nastavnika, kao i nastavnika praktičara u njihovoj daljnjoj izobrazbi.


Doprinos pristupnice ovome radu je poticanje unapređivanja odgoja i obrazovanja učenika o zavičajnim prirodnim znamenitostima. Ukazala je na ugrađivanje novih standarda u nastavu, koji će voditi ka djelotvornijem učenju i poučavanju

Rad predstavlja znanstveni doprinos metodici biologije i didaktici.


^ 3.2.4. Znanstveni radovi objavljeni u domaćim časopisima s domaćom recenzijom (a2)


1.

.

Borić, E., Lelas, Z. (2000): Efikasnost učenja biocenoza livada različitim oblicima rada na terenu. Život i škola, 3, 103-110. UDK: 371.3:57, ISSN 0044-4855.(Izvorni znanstveni članak)





U radu se prezentiraju rezultati rada istraživanja primjene različitih oblika rada u prirodi. Istražuje se učinkovitost skupnog rada, rada u paru i individualnog rada za ostvarivanje zadaća nastave prirode na terenu.

Istraživanje su autorice ostvarile u tri osječke osnovne škole. U odabranim školama bilo je uključeno 247 učenika šestoga razreda. Primijenjen je eksperiment s paralelnim skupinama.

Izložena je organizacija nastave na terenu. Na kraju su izneseni rezultati istraživanja. Posebno se ističu rezultati znanja učenika koji uče u skupinama u prirodi.

Rezultati provedene ankete i intervjua među učenicima osnovne škole ukazuju na želje učenika za učenjem u skupinama u prirodi. Upućuje se na važnost učenja programskih sadržaja nastavnog predmeta u neposrednom okolišu kao i izvan učionice uopće.

U radu autorice ukazuju na potrebu i važnost individualizacije nastave radi uvažavanja individualnih interesa i razlika učenika.


Rad je kategoriziran kao izvorni znanstveni članak. Predstavlja znanstveni doprinos ostvarivanju nastave na terenu. Može poslužiti kao uporište za stvaranje drugačije orijentacije nastave biologije i nastave uopće.

Znanstveni je doprinos unapređivanju obrazovanja učenika u neposrednome okolišu. Znanstvena vrijednost rada ogleda se u aktualizaciji nastave prirode u prirodi utemeljene na iskustvu učenika.


Znanstveni doprinos rada je u metodologijskom i interdisciplinarnom pristupu kojega pristupnica dosljedno primjenjuje u navedenom istraživanju. Pristupnica je osmislila didaktički model koji nudi oblik organizacije praktične nastave.

Rad može poslužiti kao uporište za stvaranje drukčije orijentacije nastave. U rad je usustavila nove teorijske spoznaje koje su ugrađene u ostvarenu nastavu. Odabranim pristupom nudi uporabu suvremenih pristupa u nastavi. Ukazala je na prednost inovativnoga pristupa u predmetnoj nastavi u odnosu na tradicionalni način rada.

Interdisciplinarnost predmeta i sadržaja u nastavi poseban je znanstveni doprinos ovoga rada, posebice razvoja i znanstvenog usavršavanja metodike nastave biologije i didaktike..


2.



Borić, E. (2001):Važnost ekoloških sadržaja u odgoju i obrazovanju. Život i škola, 6, 23-29. UDK371.3:502, ISSN 0044-4855.(Pregledni članak)




U radu se propituju izvori, sadržaji i metode koje potiču i razvijaju ekološku svijest učenika.

Rad karakterizira sustavnost u pristupu odgoja za okoliš kao jednog od najvažnijih čimbenika podizanja ekološke svijesti učenika.

Autorica analizira važnost odgoja za okoliš u školi i odnos škole prema odgoju za okoliš. Obrazlaže se angažiranje škole u poticanju ekološke svijesti. Ukazuje se na povezanost ekologije s nastavnim predmetima prirodnih i društvenih znanosti.

Prikazuje se uloga nastavnika u provođenju odgoja i obrazovanja za okoliš. Naglašava se kako je ekološki odgoj i obrazovanje trajan i kontinuiran proces.

U zaključku autorica ukazuje na važnost preoblikovanja uloge nastavnika u ostvarivanju ekoloških sadržaja. Ističe se potreba odgoja i obrazovanja u području ekologije radi trajnih reakcija i odnosa prema prirodi – okolišu.

Ukazuje se na nužnost aktivnoga sudjelovanja u učenju radi stvaranja pozitivnog stava prema okolišu.

U radu su usustavljene teorijske spoznaje i iskustva autorice.


^ Rad je kategoriziran kao pregledni članak. Znanstvena vrijednost rada jest u teorijskoj utemeljenosti problema.

Rad predstavlja znanstveno teorijski prilog aktualiziranju ekoloških sadržaja u nastavnom programu. Znanstvena analiza pedagoških aspekata odgoja i obrazovanje o ekološkim sadržajima te iznošenje znanstvenih argumenata za moguće primjene predstavlja poseban doprinos didaktičkoj teoriji.

Znanstvena vrijednost rada je bogata teorijska utemeljenost problema ekološkog odgoja u školi i sam pristup koji može pomoći u poticanju ekološke svijesti. Znanstveni je doprinos metodici biologije i didaktici.


3.



Borić, E., Novoselić, D. (2001): Metodički model praktičnog rada učenika u edukaciji za okoliš. Metodika, Vol. 1. br.2 –3, str. 229-235. UDK 37.015.2, ISSN 1332-7879 (Izvorni znanstveni rad)





U ovome radu uvodni je dio istraživanja usmjeren na praktičan rad učenika glede zbrinjavanja i smanjenja otpada.

Izložen je model praktičnog rada koji omogućuje afirmaciju istraživački usmjerene nastave.

Autorice su istraživanje ostvarile u tri osječke osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 665 učenika od petog do osmog razreda.

Podaci o razini poznavanja vrsta otpada, postupaka zbrinjavanja i iskorištavanja otpada su prikupljeni prvim i drugim upitnikom. Ispitivana je razina poznavanja ekološkoga problema otpada kao i ekološke svijesti učenika. Primijenjeno je kvalitativno istraživanje. Ono omogućuje razumijevanje stvarnih situacija ekološkog odgoja u obrazovnom okruženju.

U zaključku autorice na osnovi rezultata istraživanja ukazuju na važnost uvođenja suvremenih sadržaja u nastavni program prirode i biologije.

Prikazan je metodički model praktičnoga rada učenika. Organizacija nastave za zaštitu okoliša jest značajna sastavnica kvalitetne izobrazbe.


^ Rad je kategoriziran kao izvorni znanstveni rad.

Primjenjivost rezultata poseban je doprinos ovoga rada. Rad je posebice usmjeren na razvoj znanstvenoga usavršavanja metodike nastave biologije. Nudi se uporaba suvremenih pristupa u nastavi. Ukazano je na potrebu dopune nastavnoga programa biologije novim ekološkim sadržajima kao pretpostavke kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog rada.

Izbor problema, metodološki pristup te na kraju interpretacija empirijskih rezultata čini ovaj rad posebnim doprinosom teoriji i praksi metodike biologije i didaktici.


^ Pristupnica je ostvarila zanimljiv pristup glede propitivanja područja koje je ključno u suvremenoj nastavi.

Autorica na osnovi rezultata istraživanja ukazuje na važnost sustavne podrške mladima u djelatnom odnosu prema okolišu i poticanju njihove ekološke svijesti.

^ Rad je značajan po predloženom modelu i metodici korištenja suvremenih nastavnih strategija. Znanstveni je doprinos metodici biologije i didaktici.




4.



Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002): Od riječi do djela u nastavi prirode i biologije (metode odgoja za okoliš). Život i škola, 7 , 117-124. UDK 371.3:502, ISSN 0044-4855 (Pregledni članak)





Posebna pozornost u ovom radu poklonjena je govornim i istraživačkim djelatnostima za poticanje i razvijanje pozitivnog stajališta i djelatnog odnosa učenika prema okolišu.

Navedeni su pristupi, metode i otvoreni modeli odgoja za okoliš na odabranim sadržajima iz prirode i biologije koji se mogu primijeniti u školi.

Autorice prikazuju pojedine metode učenja o okolišu kao rezultat brojnih teorijskih i praktičnih veza što ga čini raznovrsnijim, smišljenijim i kreativnijim.

Dale su primjere za verbalne djelatnosti: literarni radovi, pripovijedanje, pričanje i dramatizaciju. Kao primjer istraživačke djelatnosti obradile su pokus i projekt.

Uz svaki primjer ostavljen je prostor učeniku da sam završi predloženo. Ponuđene su djelatnosti eko-komunikacije koja se odvija u konkretnim eko-situacijama. Nabrojane su i predložene eko-djelatnosti kao mogući put poticanja i razvoja ekološke svijesti.


Rad je karakteriziran kao pregledni članak. Može poslužiti unapređivanju obrazovanja nastavnika i za primjenu različitih nastavnih metoda odgoja za okoliš. Podastrti su primjeri različitih verbalnih i djelatnih metoda odgoja za okoliš.

Izneseni su primjeri verbalnih, zornih i djelatnih metoda sa zadacima kao poticaj učeniku za brigu o okolišu. Odabir metode je individualan što je važno za odgoj o okolišu da svako rabi načine učenja i djelovanja koji njemu odgovaraju.

^ Rad predstavlja znanstveni doprinos teoriji i praksi izobrazbe o očuvanju okoliša. Može poslužiti kao uporište za stvaranje drugačije orijentacije u nastavi.


Doprinos pristupnice ovome radu ogleda se u odabiru primjera za verbalne metode i osmišljavanju zadataka uz svaku metodu. Autorica se posebno zalaže za promicanje i poticanje ekološke svijesti mladih, što čini njezin doprinos odgojnim znanostima a posebno metodici biologije.

Znanstveni je doprinos didaktici i metodici biologije.


5.



Vidaković, J., Bogut, I., Borić,E., Zahirović, Ž. (2002): Hidrobiološka istraživanja u parku prirode Kopački rit u razdoblju od studenog 1977. gdo listopada 2001. Hrvat. vode, 10 (2002) 39,127-144. UDK 556.04(497.5 Kopački rit)"1997/2001", ISSN 1330-1144 (Izvorni znanstveni članak)




Rad je dio znanstvenog projekta. U radu su prikazani rezultati dijela opsežnih hidrobioloških istraživanja u okviru zadatka projekta Zaštita voda Rezervata Kopački rit u razdoblju od studenog1997. do listopada 2001. godine.

Istraživano je i utvrđivano hidrološko i hidrobiološko stanje rezervata nakon ratom prekinutih istraživanja. Utvrđivan je proces eutrofizacije i isušivanje rezervata radi očuvanja ritskog ekosustava.

Kvalitativnom i kvantitativnom analizom fizičkih, kemijskih i bioloških čimbenika voda kanala i jezera utvrđena je značajna eutrofizacija svih istraživanih postaja.

Provedeno je i istraživanje poznavanja prirode i kulturne baštine Kopačkoga rita. Podaci su prikupljeni anketom. Anketirani su učenici osnovnih i srednjih škola i studenti Pedagoškog fakulteta smjer biologija-kemija u Osijeku. Ukupno je obuhvaćeno 336 ispitanika.

Obradom podataka dobivenih anketom utvrđena je vrlo niska razina poznavanja biologije i kulturne baštine Kopačkoga rita. Posjećenost i učestalost odlazaka u Kopački rit je mala.

Autorica ukazuje na nedostatak poznavanja i učenja o i u zavičaju. Upozorava na nužnost definiranja i oblikovanja ekoloških sadržaja u okviru postojećih školskih programa. Predlaže izradu modela terenske nastave i izvannastavnih ekskurzija u Kopački rit.


^ Rad je kategoriziran kako izvorni znanstveni članak. Znanstveni je doprinos hidrološkim i hidrobiološkim istraživanjima Kopačkoga rita.

Dio rada, koji se odnosi na poznavanje prirodne i kulturne baštine Kopačkoga rita, predstavlja znanstveni doprinos metodici biologije, didaktici i odgojnim znanostima uopće.


Pristupnica je svoj doprinos ovome radu dala cjelokupnim kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima poznavanja prirodne i kulturne baštine Kopačkoga rita važnog zavičajnog obilježja u kojem živi i radi.

Znanstvena vrijednost rada jest u empirijskoj utemeljenosti problema. Predstavlja originalan znanstveni doprinos biologiji i metodici biologije.


^ 3.3. Rad na znanstveno-istraživačkim projektima


Pripravnik istraživač na znanstvenom projektu od 1987. do 1990. godine

"Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit" (1-08-183), Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.


Suradnik u domaćem znanstvenom projektu od 1991. do 1996. godine

"Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit" (1-08-183), Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.


Suradnik u domaćem znanstvenom projektu od 1997. do 2002. godine.

"Zaštita voda rezervata Kopački rit" (0122009), Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Voditelj domaćeg znanstvenog projekta od 2003. godine.

"Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji" (0122029), Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.


^ 3.4. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima


  1. Priopćenja na međunarodnim skupovima

Dr. sc. Edita Borić sudjelovala je na više međunarodnih skupova (na deset skupova s četrnaest priopćenja).


Mjesto: Zagreb

Datum: 16. do 19. listopada 1990.

Izlaganje: Kvalitativni i kvantitativni sastav asporogenih i sporogenih termofilnih bakterija u različitim tlima Baranje (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)

i

Odnos termofilnih bakterija u goveđem stajnjaku i lumbri humusa (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Pula

Datum: 3. do 7. listopada 1994.

Izlaganje: Efikasnost učenja biocenoza livada različitim oblicima rada (Tekst uvršten u Zbornik sažetaka sa znanstvenoga skupa)


i

Rezultati istraživanja vezani uz obradu gradiva biologije u sedmom razredu osnovne škole (Tekst uvršten u Zbornik sažetaka sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Osijek

Datum: 12. do 13. prosinca 1996.

Izlaganje: Poticanje i praćenje razvoja učenikova djelatnog odnosa prema okolišu (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)

Mjesto: Rijeka

Datum: 25. do 26. ožujka 1999.

Izlaganje: Utjecaj nastavnika na kvalitetu odgoja i obrazovanja za okoliš (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Maribor

Datum: 22. do 24. studeni 2001.

Izlaganje: Projektna metoda u nastavi (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)

i

Iskustveno učenje u nastavi biologije (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa )


Mjesto: Pula

Datum: 14. do 16. lipnja 2001.

Tema: Eksperimentalan rad u biologiji uz pomoć hipoteze (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Split

Datum: 4. do 6. travnja 2002.

Tema: Učiti o prirodi iz prirode (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Crikvenica

Datum: 18. i 19. travnja 2002.

Tema: Nastava (ne) uspješna komunikacija (Tekst uvršten u Zbornik radova sa znanstvenoga skupa)


Mjesto: Osijek

Datum: 5. i 6. prosinca 2002.

Tema: Jasni standardi vrednovanja

i

Suradnja roditelja i škole


Mjesto: Zagreb

Datum: 27. do 2. listopada 2003.

Tema: Izobrazba nastavnika o Kopačkom ritu za Kopački rit (Tekst uvršten u Zbornik sažetaka sa znanstvenoga skupa)


3.4. Znanstveno usavršavanje


U cilju znanstvenog i stručnog usavršavanja pristupnica je doktorsku tezu iz metodike biologije obranila na Univerzi v Ljubljani 1998. godine .


^ OCJENA SVEUKUPNE ZNANSTVENE DJELATNOSTI PRISTUPNICE



Povjerenstvo ocjenjuje da se pristupnica dr. sc. Edita Borić intenzivno bavila znanstvenom djelatnošću u metodici biologije, polje odgojnih znanosti.

U dosadašnjem radu pristupnica je razvila bogatu znanstvenu djelatnost. Ukupno je objavila osamnaest znanstvenih radova.

Uvidom u objavljene znanstvene radove i cjelokupnu znanstvenu djelatnost povjerenstvo ističe da je pristupnica objavila:


  • 4 znanstvena rada u časopisima i publikacijama s međunarodnom recenzijom i s njima izjednačenim publikacijama ("Napredak" i "Periodicum biologorum" ) – a1

  • 5 znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s međunarodnom recenzijom (zbornike su izdali: Pedagoški fakultet u Osijeku, Pedagoški fakultet u Rijeci, Pedagoški fakultet u Mariboru) – a2

  • 4 znanstvena rada u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova bez recenzije (zbornike su izdali: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski pedagoški–književni zbor- Ogranak Split, Sveučilište u Rijeci Visoka učiteljska škola u Puli) – a2

  • 5 znanstvenih radova u domaćim časopisima s domaćom recenzijom ("Život i škola" i "Metodika") – a2

  • 3 sažetka u zbornicima sažetaka s međunarodnih skupova s domaćom recenzijom (zbornike je izdalo Hrvatsko biološko društvo u Zagrebu)


Uz navedene objavljene znanstvene radove pristupnica je:

  • sudjelovala kao istraživač u dva domaća znanstvena projekta

Bila je suradnik na znanstvenom projektu "Biološka istraživanja Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit" (1-08-183), i "Zaštita voda rezervata Kopački rit" (0122009), financiranih od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Zadatak na projektu je bio promicanje ekološke svijesti mladih, izobrazba nastavnika za očuvanje okoliša, izrada metodičkih modela obrazovanja za okoliš. U okviru projekta razvila je znanstveno-stručnu izdavačku djelatnost.


  • vodi domaći znanstveni projekt

Od 2003. godine voditelj je znanstvenog projekta, iz područja društvenih znanosti, "Poticanje ekološkoga obrazovanja mladih u Istočnoj Slavoniji" (0122029), financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Na ovom projektu primjenjuje znanstvene spoznaje biologije koristeći se pedagogijskom metodologijom.


  • sudjelovala na deset međunarodnih znanstvenih skupova s četrnaest priopćenja

Pristupnica je aktivno s četrnaest priopćenja sudjelovala u radu deset međunarodnih znanstvenih skupova (Zagreb 1990., 2003., Pula 1994., 2001., Osijek 1996., 2002., Rijeka 1999., Maribor 2001., Crikvenica 2002., Split 2002.).


  • znanstveni doprinos polju odgojnih znanosti

Iz radova i uvida u cjelokupnu znanstvenu djelatnost pristupnice vidljivo je da njen znanstveni interes obuhvaća sljedeće aspekte pedagogije: nastavnu komunikaciju, izobrazbu nastavnika o zavičajnim sadržajima, vrjednovanje nastave, ekološku izobrazbu, primjenu pedagogijske metodologije na znanstvenim biološkim spoznajama.


Prema minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja u području društvenih znanosti predloženik mora za izbor u zvanje docenta ukupno objaviti 5 znanstvenih radova od čega 2 rada moraju biti objavljena u časopisima s međunarodnom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama (a1). Sukladno članku 8. Pravilnika o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava (N.N. 38./97.), u ovom izvješću se ocjenjuje da pristupnica ispunjava minimalne uvjete za izbor u zvanje docenta.


Na osnovi objavljenih znanstvenih radova (a1) = 4, (a1) + (a2) = 18 (Narodne novine broj 38/1997.) i rezultata rada sudjelovanja na znanstvenim projektima, vođenju znanstvenog projekta, te na temelju sudjelovanja na znanstvenim skupovima i drugim gore opisanim elementima znanstvenog rada očito je da u ovom dijelu svoje aktivnosti dr. sc. Edita Borić udovoljava postavljene kriterije za unapređivanje za znanstvenog suradnika (Docenta).


^ 4. N a s t a v n a d j e l a t n o s t


Nakon završenog dodiplomskog studija pristupnica je 1985. godine zaposlena u osnovnim (Valpovo, Markušica, Laslovo) i srednjim (Valpovo i Obrtnička škola u Osijeku) školama. Tijekom školskih godina 1985./86. i 1986./87. predavala je nastavne predmete: priroda, biologija, kemija, prva pomoć i domaćinstvo u osnovnoj školi, a u srednjim školama biologiju, mikrobiologiju, biokemiju i kemiju.

Od 1987. godine zaposlena je na Katedri za biologiju Pedagoškog fakulteta u Osijeku Sveučilište J.J. Strossmayera na kojem pristupnica drži kolegije: Praktikum iz eksperimentalne nastave biologije, Seminar iz metodike nastave biologije, Metodiku nastave biologije i Seminar uz diplomski rad. Za to vrijeme pomagala je u izvođenju praktikuma iz Mikrobiologije (od 1989. do 1993. godine), te praktikuma iz Genetike (tijekom školske 1993./94. godine).

2000. godine izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta za kolegije Seminara iz metodike nastave biologije i Praktikuma iz eksperimentalne nastave biologije.

Osim rada u nastavi, pristupnica je član svih povjerenstva za ocjenu diplomskih radnji i diplomskoga ispita iz biologije. Mentor je pri izradi mnogih diplomskih radnji iz metodike biologije. Naslovi nekih diplomskih radnji su: Komunikacija u nastavi biologije, Istraživački usmjerena nastava biologije, Suradnja roditelja i škole, Metode ponavljanja u nastavi biologije, Škola u prirodi parka prirode Kopački rit, Izvori spoznaja u nastavi biologije, Različite metode rada u nastavi biologije, Razvijanje kritičkog mišljenja u nastavi biologije, Sat zoologije u zoološkom vrtu, Akcija skupljanja starog papira i ekološka svijest učenika osnovne škole.

U nastavnome radu (sa studentima i nastavnicima) posebno se zalaže za uvođenje sadržaja o Kopačkome ritu, kao zavičajnome sadržaju. Osmislila i organizirala je obrazovanje nastavnika i studenata za rad na terenu. Primjenjuje u nastavi, sa studentima, suvremene metode i strategije koje promiču aktivno učenje i kritičko mišljenje.

Organizirala je i provela radionicu na temu "^ Poticanje i praćenje djelatnog odnosa okolišu" za nastavnike i studente.






Download 2,06 Mb.
leave a comment
Page18/38
Date conversion04.03.2012
Size2,06 Mb.
TypeДокументы, Educational materials
Add document to your blog or website

страницы: 1   ...   14   15   16   17   18   19   20   21   ...   38
Be the first user to rate this..
Your rate:
Place this button on your site:
docs.exdat.com

The database is protected by copyright ©exdat 2000-2014
При копировании материала укажите ссылку
send message
Documents

upload
Documents

Рейтинг@Mail.ru
наверх